ZAPAD U STRAHU OD ARKTIČKIH AMBICIJA PUTINA I SIJA! Kako je važna ruta na vrhu sveta postala GLAVNA ARTERIJA za polarni pakt dve sile i ruski štit od sankcija
Dodajte Kurir u vaš Google izborDok Zapad pokušava da sankcijama ograniči ruske energetske tokove, Moskva i Peking sve intenzivnije koriste Severni morski put (NSR), jednu od najnepristupačnijih pomorskih ruta na svetu.
Arktički koridor postaje važan kanal za transport ruskog gasa i nafte, ali i deo šire strateške saradnje dve sile.
Kako se led povlači, a saobraćaj duž severa raste, Zapad upozorava da trgovina možda nije jedini cilj Moskve i Pekinga na Arktiku.
Satelitski snimci razotkrili rutu sankcionisanog ruskog gasa
Kada je krajem maja masivni tanker "Kristof de Maržeri" krenuo na prvo ovosezonsko putovanje Severnim morskim putem, Arktik je još bio prekriven ledom.
Prema podacima o praćenju brodova, tanker se prethodno zaustavio u luci povezanoj sa postrojenjem Arctic LNG-2, velikim ruskim projektom tečnog prirodnog gasa koji je pod sankcijama SAD. Vođen najvećim delom puta ledolomcem, kroz hiljade milja arktičkih voda i Beringovo more, tanker je posle oko dve nedelje stigao do Kamčatke.
Tamo je uplovio u skroviti zaliv koji je nekada bio sovjetsko vojno naselje. Satelitski snimci koje je pregledao CNN pokazuju da se "Kristof de Maržeri" privezao uz ogromnu plutajuću jedinicu za skladištenje, u formaciji tipičnoj za pretovar tereta sa broda na brod. Podaci portala Marin Trafik ukazuju da je tanker tamo mogao da prebaci svoj sankcionisani teret pre povratka na Arktik.
Nedugo zatim, isti postupak ponovljen je sa drugim tankerom pod sankcijama SAD, "Arktik Mulan". On je stigao do ulaza u isti zaliv, čekao nekoliko dana, a zatim privezan uz plutajuću jedinicu isključio uređaj za praćenje na oko jedan dan. Kada je transponder ponovo uključen, brod je krenuo prema kineskoj luci Bejhai.
Satelitski snimak 11 dana kasnije, prema analizi CNN-a, prikazuje "Arktik Mulan" u južnoj Kini, gde je terminal, prema Šarlu Kosterusu, višem LNG analitičaru kompanije Kpler, od prošlog septembra "ograđen za prijem sankcionisanih ruskih tereta tečnog prirodnog gasa".
Severni morski put kao alternativna ruta za dopremanje ruskog LNG-a gasa u Kinu
Podaci o plovidbi pokazuju da je isti pretovar ponovljen i u julu. To ukazuje na sve važniju ulogu Severnog morskog puta kao alternativne rute za dopremanje ruskog, sankcionisanog tečnog prirodnog gasa (LNG) u Kinu.
NSR, dug oko 3.500 milja duž ruske arktičke obale, pod kontrolom je Moskve. Veći deo godine okovan je ledom, a plovidba bez ledolomaca moguća je samo tokom kratkog letnjeg perioda. Ipak, ruta sve više dobija strateški značaj jer povezuje Rusiju i Kinu u trenutku kada se Arktik pretvara u novo područje rivalstva velikih sila.
CNN-ova analiza podataka o plovidbi, koje je prikupio Centar za visoku severnu logistiku (CHNL) sa sedištem u Norveškoj, pokazuje da međunarodnim tranzitom NSR-a od početka ruske invazije na Ukrajinu dominira trgovina sa jednim stranim igračem - Kinom.
Prema Kjelu Stokviku, generalnom direktoru CHNL-a na Univerzitetu Nord u Norveškoj, "Kina i Rusija su sada jedine koje zaista koriste ovu (rutu) - one na to gledaju kao na deo svoje bliske saradnje".
Uvoz ruskog LNG-a u Kinu svim pomorskim rutama porastao je za gotovo 28% u prvoj polovini godine po zapremini,dok je izvoz LNG-a sa Bliskog istoka bio poremećen ratom između SAD i Irana.
Svih osam naftnih tankera koji su prošle godine obavili potpuni tranzit NSR-om direktno do Kine bilo je na američkoj listi sankcija zbog prevoženja sankcionisanih tereta, pokazuje CNN-ova analiza podataka CHNL-a.
Istovremeno raste broj brodova takozvane flote iz senke, često starijih plovila koja koriste različite tehnike za izbegavanje sankcija. Stručnjaci upozoravaju da to povećava i ekološke rizike na jednoj od najosetljivijih oblasti sveta.
Arktičke ambicije Moskve i Pekinga
Ruski predsednik Vladimir Putin dugo želi da Severni morski put pretvori u glavnu trgovačku arteriju i osnovu za razvoj ruskih arktičkih luka, naftnih i gasnih polja. Poslednjih meseci tvrdio je da poremećaji u trgovini oko Crvenog mora i Ormuskog moreuza pokazuju da je ova ruta "najbezbednija, najpouzdanija i najefikasnija".
I kineski predsednik Si Đinping godinama promoviše ideju "polarnog puta svile", svojevrsnog arktičkog nastavka inicijative "Pojas i put". Iako očekivane masovne kineske investicije u arktičke luke i infrastrukturu nisu ostvarene, rat u Ukrajini otvorio je Pekingu "prozor mogućnosti", ocenjuje Mark Lantejn, profesor na Univerzitetu u Tromseu, Arktičkom univerzitetu u Norveškoj.
Kina postaje glavni partner Moskve u razvoju ove rute
Kina sada postaje glavni partner Moskve u razvoju rute. Brodarska kompanija "Si Ledžend", osnovana u Singapuru, pokrenula je prvu redovnu sezonsku kontejnersku liniju između Kine i Evrope, reklamirajući tranzit od oko 20 dana - približno upola kraće od puta kroz Suecki kanal.
Planirano je da brodovi prevoze kineske električne i hibridne automobile, litijumske baterije i proizvode solarne industrije.
Druga kineska kompanija, "Nju Nju Šiping", pokrenula je liniju između kineskog Tjanđina i Murmanska, najveće ruske arktičke luke. Njene postojeće usluge prevoze kinesku industrijsku robu u jednom smeru, a ruske sirovine u drugom.
Prema rasporedima koje je objavilo Udruženje brodovlasnika Kine, najmanje šest kineskih brodarskih kompanija trebalo bi ove sezone da obavi više od 50 plovidbi duž NSR-a. Velika većina tranzita odvija se između Kine i Rusije.
Kineski subjekti su, prema analitičarima i insajderima industrije, takođe tiho isporučivali ključnu opremu za Arctic LNG-2. Strani investitori u projektu, među kojima su bile dve kineske državne kompanije, TotalEnergies i japanski konzorcijum, zamrznuli su ili napustili svoje udele.
Učešće Kine u projektima Arctic LNG-2 i Yamal LNG njenim kompanijama pruža "dragoceno znanje", rekao je Dajsuke Harada, generalni direktor jedinice za energetsko poslovanje Japanske organizacije za metale i energetsku bezbednost.
"Oni uče na efikasan način", dodao je.
Prema energetskom analitičaru Kjelu Eiklandu, direktoru kompanije Eikland "Enerdži AS", ključni razlog za kinesku ulogu jeste nedovoljno sprovođenje američkih sankcija. "Teško je preceniti ulogu Kine za Rusiju kada je u pitanju trgovina energijom duž ove rute", rekao je.
Zapad sve zabrinutiji
Zapadne zemlje sve pažljivije prate razvoj događaja. Američki predsednik Donald Tramp ukazivao je na ruske i kineske brodove u severnom Atlantiku i blizini Grenlanda, dok je Vašington sa Finskom potpisao sporazum o brodogradnji u cilju proširenja američke flote ledolomaca.
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas upozorila je da bi Kina mogla koristiti arktičke trgovačke rute i lance snabdevanja kao oružje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je u julu da alijansa mora da se koordinira zbog "ogromnog rizika da će Rusija i Kina dobiti sve veći pristup Arktiku".
Posebnu zabrinutost izaziva razvoj bezbednosne saradnje Moskve i Pekinga.
Dve zemlje su 2024. održale zajedničku vežbu bombardera u blizini Aljaske i zajedničku operaciju obalske straže u arktičkim vodama. Zapadni posmatrači upozoravaju i na kineske istraživačke misije, koje bi mogle obezbediti vredne podatke kineskoj vojsci. Prošlogodišnja ekspedicija uključivala je i podmornice ispod arktičkog leda.
Peking odbacuje takve tvrdnje kao pokušaj stvaranja "kineske pretnje" i navodi da su njegove aktivnosti usmerene na "promovisanje mira, stabilnosti i održivog razvoja" u skladu sa međunarodnim pravom. Moskva je, s druge strane, i dalje oprezna prema kineskom bezbednosnom angažovanju na Arktiku, ali želi da Peking nastavi da kupuje rusku energiju i ulaže u razvoj Severnog morskog puta.
"Sledeći korak"
Kineske kompanije ipak nastavljaju da šire poslovanje. "Si Ledžend" je prošle godine iz kineske luke Ningbo poslao brod "Istanbul Bridž" prema Britaniji u probnoj plovidbi koja je trajala oko 20 dana. Kompanija sada želi da takva linija postane redovna.
Ruski državni nuklearni gigant Rosatom, koji upravlja NSR-om, pozdravio je razvoj "punopravne linijske usluge" kao "sledeći korak" ka redovnoj sezonskoj plovidbi između Azije i Evrope.
I "Si Ledžend" i "Nju Nju Šiping" počeli su da koriste rutu tek poslednjih godina, nakon što se kineski državni gigant KOSKO, zajedno sa drugim međunarodnim prevoznicima, povukao 2022. godine.
Prema Elizabet Višnik, višoj naučnoj saradnici u američkom Centru za pomorske analize, korišćenje novih privatnih kineskih kompanija može predstavljati način da Peking ograniči politički i sankcioni rizik.
"(Kina) je morala da stvori nove kompanije kako bi izbegla sankcije", rekla je.
New New Shipping privukao je međunarodnu pažnju i zbog svog broda "Nju nju polarni medved", koji je 2023. navodno oštetio podmorske kablove i gasovod u Baltičkom moru. Kapetan se izjasnio da nije kriv po optužbama za krivičnu štetu u slučaju koji bi trebalo da bude saslušan početkom naredne godine u Hong Kongu.
Kineske kompanije ambiciozno gledaju i dalje. "Si Ledžend" je ove nedelje saopštio da želi da u narednoj deceniji postigne „celogodišnju navigaciju“ arktičkom rutom.
Koliko je Severni morski put održiv?
Ruta, međutim, ostaje veoma zahtevna. Plovidba zahteva registraciju kod ruske agencije Rosatom, sezonski prozor je kratak, a ledeni uslovi mogu se brzo promeniti. Brodovi mogu biti zarobljeni u ledu i tokom leta, zbog čega je ponekad potrebna pomoć ledolomaca.
"Predvidljivost je nešto o čemu morate razmišljati ako želite da upravljate pomorskom linijom, a problem je ovde što postoje različiti uslovi koji uzrokuju kašnjenja", rekao je Stokvik iz CHNL-a.
Dodatni problemi su rizik od izlivanja nafte, bezbednosni incidenti i teškoće spasavanja u surovim arktičkim uslovima. Više međunarodnih logističkih kompanija obavezalo se da izbegava NSR zbog „potencijalno katastrofalnih uticaja na životnu sredinu“ povećanog saobraćaja.
Ipak, klimatske promene mogle bi promeniti računicu. Kako se led bude povlačio, sezone plovidbe mogle bi postati duže, a otvoriti bi se mogle i nove rute, uključujući potencijalni transpolarni put koji bi zaobilazio rusku obalu. Za Kinu bi to jednog dana moglo predstavljati direktniju vezu sa Severnim Atlantikom.
Druge azijske države takođe žele da prošire svoje arktičke kapacitete. Južnokorejska kompanija PanStar priprema probnu plovidbu od Busana do Evrope preko NSR-a, dok je predsednik Južne Koreje Li Dže Mjung rekao da je njegova zemlja odlučna da „predvodi u otvaranju ere Severnog morskog puta“.
Prema Žao Longu, višem saradniku Šangajskog instituta za međunarodne studije, kineske kompanije, uključujući COSCO iz ranijeg perioda, imaju „određenu komparativnu prednost“ zahvaljujući iskustvu stečenom na ovoj ruti. Ako se geopolitička situacija jednog dana normalizuje, smatra on, „doći će do još jednog talasa kineskih kompanija koje idu u Rusiju da naprave više investicija u ruskom Arktiku“.
Za sada, međutim, Severni morski put ostaje pre svega kinesko-ruska arterija: sezonska, skupa i rizična, ali sve značajnija za ruski energetski izvoz i kinesku energetsku bezbednost - i sve važnija tačka strateškog nadmetanja velikih sila na Arktiku.
(Kurir.rs/CNN)